Ivana Ljulj, treća na Mostovoj listi u X. izbornoj jedinici, govori o svom uključivanju u politiku, borbi za svoj kvart Neslanovac, problemima društva ...

Kako ste se upustili u politiku?

- Jednoglasno su me izabrali ljudi s kojima od 2017. surađujem u splitskoj organizaciji Mosta. Odluka nije bila laka, ali da nisam pristala ne bih imala pravo sutra govoriti drugima da se aktiviraju. Iskustvo mi pokazuje da u Splitu ima jako puno kvalitetnih ljudi koji mogu donijeti potrebne promjene, ali su nažalost udaljeni od ideje bavljenja politikom.

Što je za Vas politika?

- Posao rješavanja konkretnih problema građana i štićenje općeg i javnog dobra. Nažalost, nemate katalog svega što treba promijeniti i taj posao dijelim u četiri faze.

Prvo je osluškivanje potreba građana i analiza problema u praksi, potom faza koja oduzima najviše vremena, a ta je konkretizacija gdje je točno sustav zakazao i koje propise treba promijeniti. Tek nakon toga imate podlogu za okupljanje stručnjaka i pronalazak boljih rješenja i u konačnici korištenjem pravnih alata mogućnost dovesti to na raspravu pred tijelo koje o tome odlučuje.

Zašto Most?

- Most mi je 2017. dao priliku da bez stranačke iskaznice svojim radom i znanjem mijenjam ono što je loše i štitim ono što je dobro. Ivan Barišić, tada nezavisni vijećnik u kotaru Neslanovac, pozvao me u Most na sastanak, a tamo me vezala vizija koju nam je (za)dao Ante Čikotić, energija svih ljudi i njihova spremnost da rade za bolji Split.

Vi ste jedna od osoba koja je pokrenula Inicijativu 'Za naš Neslanovac'. Što vas je potaklo na to i čime se u tom radu ponosite?

- Sredinom 2016. došla sam ponovno u Split nakon pet godina života i rada u Zagrebu. To petogodišnje odsustvo Splita vuklo me da utječem na osnovne probleme u svom kvartu Neslanovcu. Kao pravnica po struci, mislila sam da treba reći koji su problemi i da će sustav na njih odgovoriti rješenjem. Radilo se o osnovnim komunalnim pitanjima, nogostupu djeci do škole, stavljanju nekretnina u vlasništvu Grada Splita u funkciju dječjeg igrališta i parkinga, održavanje zapuštenih nekretnina, redovito održavanje javnih površina, kanalizacija, rasvjeta, ceste. Pokazalo se da nije stvar (samo) u nepoznavanju problema, već i u činjenici da vas sustav kao nestranačkog čovjeka ignorira, a posebno u sredinama u kojima se zna koja je politička opcija pretplaćena na beskrajno povjerenje građana.

Ipak, upornošću se neke stvari mogu postići, tako smo uspjeli iskoristiti javne radove i nakon 30 godina zapuštenosti staviti u funkciju javni put koji je skratio putovanje djeci iz najudaljenijih dijelova Neslanovca do škole. Naši kotarski vijećnici - volonteri i drugi članovi inicijative koji nisu vijećnici svakodnevno i uporno prijavljuju probleme i traže rješenja. Žalimo za tih 15 glasova koji su nam 2018. nedostajali da na kotarskim izborima dobijemo većinu i da podebljamo Neslanovac na gradskoj mapi.

Što biste istaknuli kao svoj konkretan doprinos Splitu?

- Izjednačene cijene gradskih i privatnih vrtića. Počelo je to od jedne pomoći/sastavljanja žalbe povodom neupisa djeteta u gradski vrtić s ispunjenim svim kriterijima i istim brojem bodova i usmjeravanja te mlade podstanarske obitelji na privatne vrtiće po trostrukoj cijeni. Kolegica Jelena Kovačić i ja smo uložili mjesece rada, prepoznali suštinu problema i pronašli propise koje treba promijeniti. Ideja mi je bila da bi krajnje rješenje trebali nametnuti kroz uključenje svih predstavnika u jedno formalno suradničko tijelo gradskoga vijeća koje bi imalo jasne zadaće i propisanu formu djelovanja. I taj se model pokazao uspješnim. Osim toga, pomogla sam stanovnicima Kopilice na problematiku imovinsko pravnih problema kod izgradnje privremenog autobusnog kolodvora na metar do njihovih prozora. Ovladala sam kompleksnom problematikom vezanom uz Park šumu Marjan. Konkretizirali smo sve te probleme i usmjerili njihovo rješavanje. S kolegama sam pripremala više stotina amandmana na svim razinama koji se svi tiču kvalitete života u Splitu, kao i mnoge tematske i redovne sjednice.

Koji su najveći problemi Splita i Splitsko-dalmatinske županije?

- Problem je najveći što se ne mjeri rad svakoga pojedinca unutar sustava lokalne i regionalne samouprave, od predstavničkih i izvršnih tijela do same uprave. To je plodno tlo za neučinkovit sustav i mislim da je jako teško onim ljudima koji unutar takvog sustava vrijedno rade, ali nemaju mogućnosti napredovati, dok drugi nezasluženo napreduju.

Svi ostali problemi proizlaze iz tog temeljnog problema negativne selekcije.

I sama sam nakon završenog fakulteta napustila Split da bih imala priliku živjeti od svoga rada i stjecati iskustvo u struci. Nakon što sam se vratila i natjecala za posao s pet godina iskustva rada u struci, prošla sam više od stotinu natječaja, upoznala mnoge ljude koji su tražili priliku, pripremali se, ali nisu uspjeli. Ne nužno zato što je netko bio bolji od njih, nego zato što je ili imao nekoga ili je već bio u sustavu.

Tu su problemi nepotizam i klijentelizam, nezaposlenost, nedostatna ulaganja u zdravstveni sustav, neriješeno zemljišno-knjižno stanje, devastacija prirodnih bogatstava, propadanje park-šume Marjan, loša infrastruktura, manjak POS stanova, nedostatak vizije, liste čekanja na smještaj u Domovima za umirovljenike, slaba povezanost, otpad i dr.

Kako biste ocijenili rad gradonačelnika Krstulovića Opare i župana Bobana?

- U ovom poslu nastojat ću biti konstruktivna, kritična samo da bih ukazala na probleme i to one za koje ću ponuditi rješenja. Da su znali i usudili se bolje, radili bi bolje. Kad bih došla u priliku s timom slobodnih i stručnih ljudi vjerujem da bi pokazali to bolje. Prije sam mislila da su potrebne posebne sposobnosti za biti uspješan u politici, sada znam da kada bi u priliku dospio onaj tko razumije temeljne pojmove javnog novca, javnog i općeg dobra, odgovornosti i transparentnosti, sposoban upravljati sustavom, koji bi popisao radne procese i objektivno vrednovao rezultate rada pojedinaca, okruživao se boljima od sebe, a nenavezan na postojeće strukture, da bi bio uspješniji od mnogih na izvršnim funkcijama.

Za što biste se zalagali kao saborska zastupnica?

- Radila bih tako da pokušam vratiti povjerenje građana općenito u predstavnike. Da se počne cijeniti i vrednovati stručnost i rad. Počevši od same sebe, preko kolega u stranci, u Saboru i konačno u državnoj upravi i lokalnoj i regionalnoj samoupravi jer privatnici koji ovise od svoje stručnosti i rada, već cijene i vrednuju one koji znaju i hoće.

Borila bih se za Split i Dalmaciju, za one koji tu žele živjeti od svoga rada i imati priliku pošteno se natjecati i napredovati ako su dobri u svom poslu, za jednake prilike svima, za državu koja to omogućava, ali koja brine i o potrebitima.

Bavila bih se temom funkcionalnog i učinkovitog pravosuđa i pravne sigurnosti, danas je to temeljni problem za građane koji traže zaštitu svojih prava, ali i za poslovanje u državi koja sporove ne rješava učinkovito i u razumnim rokovima. U građanskim i trgovačkim sporovima, u prvom stupnju, prosječno vrijeme rješavanja je 364 dana dok je europski statistički medijan 200 dana. U Hrvatskoj je trenutno na snazi gotovo 800 zakona, u pravnom sustavu treba urediti sve propise koji omogućavaju loptanje s odgovornošću i rokovima, ili su nepotrebni, u raskoraku sa stvarnošću ili zastarjeli. Pogledajte samo primjer ilegalne gradnje na Benama i općenito park-šume Marjan.

Borila bih se za snažnu zaštitu prijavitelja nepravilnosti i osnaženje mehanizama transparentnosti, počev od trošenja proračunskog novca na svim razinama pa nadalje.

Bavila bih se temom javne uprave koja mora biti učinkovita i jednaka prema svima.

Bavila bih se realističnijim rješenjima kroz programe socijalne države po mjeri čovjeka. Mreža socijalnih usluga temeljem koje su jedinice lokalne i regionalne samouprave dužne osigurati sredstva donosi se na razini Ministarstva i uz mišljenje županijskog Savjeta za socijalnu skrb, ali očito je već pogledom oko sebe da ne odgovara na siromaštvo građana.

Kakve su reakcije ljudi na Vašu kandidaturu?

- Jako su pozitivne i veliki broj ljudi mi se javio, prijatelja, poznanika, kolega. Mostovci su stavili na led svoje poslove radi moje kandidature, osnovali su tim, moja kolegica Jelena Kovačić iako na roditeljskom dopustu i s dvoje male djece sve vodi, gradski i kotarski vijećnici daju podršku, županijski vijećnici kao i ljudi s kojima smo surađivali. Zahvalna sam im na svakoj sekundi vremena, neopisiv je osjećaj kada ti pomažu ljudi kojima ništa nije obećano, koji nisu odustali i koji se svakodnevno bore, mnogi kao volonteri, ali je ujedno i velika odgovornost.

Kako komentirate izlaske iz Mosta?

- Nisam detaljno upoznata s razlozima izlazaka i žao mi je kada izlaze kvalitetni pojedinci koji su se dokazali svojim radom i integritetom. Iz iskustva mogu reći da se u ovom poslu istrpi jako puno razočarenja, opravdanih i neopravdanih kritika, posao koji odradiš teško možeš kvalitetno prezentirati, ljudi su manje više nezainteresirani i teško se probijaju i razumiju baš bitne teme, a uvijek ti netko može naći i zamjerku bez obzira kakve su ti namjere, koliko si stručan i koliko radiš.

Ima li neka tema koju planirate otvoriti nakon parlamentarnih, a tiče se lokala?

- Imam pripremljen prijedlog tematske sjednice vezano za potrebe umirovljenika u Splitu, prema podacima Ministarstva rada i mirovinskoga sustava u Splitu živi gotovo 50.000 umirovljenika od čega njih gotovo 10.000 prima mirovinu manju od 2.000 kuna. Imat ćemo i sjednicu vezano uz POS stanove, Split je grad podstanara, to smo više puta isticali i pokušali pronaći rješenje, tražili smo još prije dvije godine strategiju poticane stanogradnje za Split, čak je taj amandman i usvojen, ali se ništa nije napravilo. Građane se već dugo obmanjuje i tome treba doći kraj, cilj nam je naći rješenje kao i za vrtiće, s tim da treba urediti uvjete kupnje i bolju kontrolu. Aktualizirat ćemo i temu vrtića jer ona nije gotova, problem postoji i vidjet će se nakon objave rezultata, već nam se javljaju roditelji djece rođene nakon 31. 8. jer ne mogu ostvariti upis, a počet će raditi, neće oni dobiti produljeni roditeljski dopust jer je netko u Pravilniku napisao da se djeca rođena nakon nekog datuma ne mogu upisati u toj godini. Prema Državnom pedagoškom standardu djeca se u jaslice mogu upisati već s navršenih šest mjeseci.

Zapisnici sa sjednica VK Neslanovac

Redarstva - komunalno i prometno

Komunalna redarica za GK-a Neslanovac je ĐURĐICA MILAVIĆ, mob. 098 446 404, a zamjena je IVAN ELEZ, mob. 098 443 819

Prometno redarstvo, dežurni telefon 021 682 576

Referentica za redarstvo je MARIJA KOKAN, tel. 021 310 158

Jednom kada se dopuste brakovi homoseksualaca, oni dobivaju pravo na djecu, a budući da su istoga ili nepoznatoga spola ili neodređenog spola, oni dobivaju pravo da se iz javnih dokumenata izbrišu pojmovi majka i otac.

dr. Matko Marušić